U Prstenastoj maglici otkrivena golema traka željeza mase usporedive s Marsom

Jedan od najpoznatijih objekata na noćnom nebu upravo je postao još čudniji.

Astronomi su u Prstenastoj maglici, poznatoj i kao Messier 57 ili M57, otkrili golemu traku ioniziranog željeza. Struktura je neobična ne samo po sastavu nego i po razmjerima: proteže se približno 500 puta dalje od Plutonove orbite, a ukupna masa njezinih atoma željeza usporediva je s masom Marsa.

Važno je odmah razjasniti jednu stvar: ne radi se o doslovnoj metalnoj šipki koja lebdi svemirom, nego o golemom oblaku užarenih atoma željeza raspoređenih u usku, izduženu strukturu nalik traci.

Prstenasta maglica nalazi se u zviježđu Lire, oko 2600 svjetlosnih godina od Zemlje, i jedan je od najpoznatijih primjera planetarne maglice. Unatoč imenu, to nema veze s planetima: riječ je o omotaču plina koji nastaje kada zvijezda slična Suncu pri kraju života odbaci svoje vanjske slojeve. Smatra se da je Prstenasta maglica nastala prije približno 4000 godina.

Novo otkriće posebno je zanimljivo zato što je Ring Nebula među najproučavanijim objektima na nebu još od 18. stoljeća. Ipak, tek je novi instrument WEAVE na William Herschel teleskopu omogućio dovoljno detaljno mapiranje da se ova željezna struktura jasno izdvoji.

Znanstvenici zasad ne znaju kako je traka nastala. Među mogućim objašnjenjima spominju se procesi povezani s izbacivanjem materijala iz umiruće zvijezde, ali i znatno dramatičnija mogućnost: da je željezo ostatak stjenovitog planeta koji se previše približio zvijezdi i pritom ispario, ostavljajući iza sebe užareni trag plazme.

To zasad nije dokazano, ali upravo ta hipoteza daje otkriću dodatnu težinu. Ako je točno, astronomi možda gledaju ostatke izgubljenog svijeta zarobljenog unutar jedne od najslavnijih maglica na nebu.

Kako god završila ova priča, jedno je sigurno: čak i objekte koje promatramo stoljećima svemir još uvijek može iznenaditi.