Curiosity snimio “saće” na Marsu — znanstvenici još ne znaju što ga je stvorilo

Curiosity snimio “saće” na Marsu — znanstvenici još ne znaju što ga je stvorilo

NASA-in rover Curiosity ponovno je otvorio novu marsovsku zagonetku. Na području koje je iz orbite izgledalo svijetlo i glatko, rover je izbliza zatekao tlo prekriveno poligonalnim uzorcima koji podsjećaju na golemo pčelinje saće. Uz njih je razbacano i tamno kamenje nepoznatog podrijetla, pa tim sada pokušava otkriti jesu li pred sobom trag drevnih geoloških procesa, materijal izbačen nekim davnim udarom — ili čak meteorite koji nisu s Marsa.

Curiosity je sliku tih struktura snimio 21. lipnja, a NASA je početkom srpnja objavila da je tim bio iznenađen kada je glatka jedinica iz orbitalnih snimaka izbliza ispala prekrivena poligonalnim strukturama “poput vrha golemog marsovskog saća”. Kako je rover vozio dublje u to područje, grebeni poligona postajali su sve erodiraniji, ali obrazac je ostao jasan.

Zašto su šesterokuti toliko zanimljivi?

Šesterokutni i općenito poligonalni uzorci u prirodi uvijek privlače pažnju jer djeluju gotovo “predizajnirano”. Na Marsu su znanstvenicima posebno zanimljivi zato što mogu biti trag procesa koji su dugo djelovali u tlu.

NASA je i ranije objašnjavala da pravilne, gotovo šesterokutne mreže na Marsu mogu nastati dugotrajnim ciklusima pucanja tla, a takvi uzorci mogu dati važne tragove o tome postoji li ili je nekad postojao led u podzemlju. To ne znači da je u ovom slučaju uzrok već potvrđen, ali daje dobar razlog zašto su ovakve strukture važne za razumijevanje geološke prošlosti Marsa.

Druga zagonetka: tamno kamenje posvuda

Uz “saće”, Curiosityjev tim primijetio je još jednu neobičnost: područje je puno tamnih oblutaka i komada stijena. NASA navodi da zasad nije riješeno dolaze li ti komadi iz viših marsovskih slojeva, jesu li izbačeni nekim udaljenim udarom izvan Galeova kratera ili su zapravo meteoriti koji su došli izvan Marsa.

Posebno je zanimljivo to što je analiza nekih ranijih tamnih “float” stijena pokazala prisutnost nikla — elementa koji je čest u meteoritima, a rjeđi u marsovskim stijenama. Upravo zato tim ne želi prerano donositi zaključke.

Što Curiosity sada radi?

Curiosity nije na ovom području samo radi fotografiranja. U ovoj kampanji tim koristi instrumente za detaljnije proučavanje sastava stijena i grebena poligonalnih pukotina. U ranijem vrlo sličnom području NASA je navela da su APXS i ChemCam bili usmjereni upravo na sastav grebena i unutrašnjosti poligona, jer bi takve razlike mogle pomoći objasniti kako su strukture nastale.

Drugim riječima, vizualni efekt “marsovskog saća” možda jest odličan hook, ali znanstvenike najviše zanima kemija i geološka priča iza uzorka. Upravo tu bi se moglo kriti objašnjenje je li riječ o tragovima starih procesa u tlu, nečemu povezanom s ledom ili samo neobičnom kombinacijom erozije i pucanja stijena.

Mars i dalje skriva iznenađenja

Curiosity je na Marsu već gotovo 14 godina, ali još uvijek pronalazi prizore koji izgledaju kao da ne pripadaju pustinjskom krajoliku nekog drugog planeta. Od poligonalnih pukotina nalik saću do tamnog kamenja s mogućim meteorskim potpisom, ovo područje pokazuje koliko je Mars geološki složeniji nego što često zamišljamo.

I zato je možda najbolji zaključak upravo onaj najjednostavniji: rover je opet pronašao nešto što izgleda poznato — a zapravo otvara nova pitanja.