Svemir

Četiri tone mrtve rakete udarit će u Mjesec — nitko ne zna hoće li ostaviti jedan krater ili dva

Četiri tone svemirskog otpada udarit će 5. kolovoza u Mjesec pri 8.700 km/h, a znanstvenici će pratiti bljesak i oblak prašine.

Fernando i sur. / Jo i sur. / arXiv31.07.2026.5 min čitanjaAI-assisted
Pogledaj video0:44

Četiri tone mrtve rakete udarit će u Mjesec — nitko ne zna hoće li ostaviti jedan krater ili dva Četiri tone ljudskog svemirskog otpada 5. kolovoza udarit će u Mjesec brzinom od približno 8.700 kilometara na sat. Riječ je o istrošenom gornjem stupnju rakete Falcon 9 tvrtke SpaceX. Prema aktualnim izračunima, udar bi se trebao dogoditi oko 06:35 UTC, odnosno približno 08:35 po hrvatskom vremenu, na osvijetljenom području blizu ruba Mjesečeve vidljive strane i kratera Einstein. Objekt će površinu pogoditi brzinom od 2,43 kilometra u sekundi, pod kutom od približno 34 stupnja u odnosu na okomicu. Procijenjena kinetička energija iznosi 11,8 gigadžula, što odgovara eksplozivnoj energiji od približno 2,8 tona TNT-a.

Kako je raketa završila na putu prema Mjesecu? Gornji stupanj lansiran je 15. siječnja 2025. zajedno s dvjema privatnim lunarnim sondama: Fireflyjevim lenderom Blue Ghost 1 i japanskim lenderom RESILIENCE iz programa HAKUTO-R Mission 2. Nakon što je sonde postavio na njihove putanje, stupanj je ostao u visokoj Zemljinoj orbiti koja presijeca Mjesečevu putanju. Njegova se orbita tijekom gotovo 19 mjeseci postupno mijenjala, a proračuni sada pokazuju da je sudar s Mjesecom praktički neizbježan. Objekt nosi katalošku oznaku 2025-010D. Njegova točna masa nije poznata, ali istraživači procjenjuju da iznosi oko 3.900 do 4.000 kilograma, pod pretpostavkom da je pogonsko gorivo potrošeno. Stupanj je dugačak približno 12 i širok oko četiri metra.

Zašto je ishod toliko teško predvidjeti? Većina modela udara u Mjesec razvijena je za prirodne objekte poput asteroida i meteoroida. Oni su uglavnom kompaktne stijene koje se kreću mnogo većim brzinama. Gornji stupanj Falcona 9 potpuno je drukčiji. Riječ je o velikoj, laganoj i uglavnom šupljoj metalnoj konstrukciji. Znanstvenici također ne znaju u kojem će položaju udariti: može pogoditi površinu bočno, prednjim dijelom ili gotovo okomito svojom dužom osi. Upravo bi položaj stupnja, vrsta tla i mogućnost da se konstrukcija raspadne neposredno prije udara mogli odlučiti hoće li nastati jedan pravilan krater, izduženi trag ili više kratera. Presedan već postoji. Sličan odbačeni raketni stupanj koji je 2022. udario u udaljenu stranu Mjeseca ostavio je dvostruki krater. Takav rezultat nije bio očekivan, a jedno od mogućih objašnjenja jest da se objekt raspao ili „odrubio” neposredno prije udara.

Krater širok do 30 metara Trenutačne procjene predviđaju krater širok između 20 i 30 metara. Jedan model daje promjer od oko 27 metara i dubinu od približno pet metara. Oko kratera bi mogao nastati kontinuirani pokrivač svježe izbačenog materijala širok približno 70 metara. Simulacije također pokazuju da bi udar mogao iskopati više od milijun kilograma Mjesečeva tla — oko 150 do 200 puta više od mase same rakete. No upravo se procjene oblaka prašine najviše razlikuju. Jedan model pokazuje da će veći komadi dosegnuti nekoliko kilometara visine, dok noviji model predviđa oblak prašine visok 15 do 20 kilometara i uski središnji mlaz koji bi mogao dosegnuti između 75 i 100 kilometara.

Oba rada još su preprinti, pa te brojke treba promatrati kao znanstvene procjene, a ne kao siguran ishod.

Hoće li se udar vidjeti sa Zemlje? Sam udar mogao bi proizvesti bljesak kraći od jedne sekunde, nakon čega bi se iznad površine mogao podići oblak prašine vidljiv nekoliko minuta. Problem je što će raketa pogoditi osvijetljenu stranu Mjeseca. Do danas nije potvrđeno snimanje ni prirodnog ni umjetnog udarnog bljeska na osvijetljenoj Mjesečevoj površini. Uspije li ovaj put, bit će to prvo takvo potvrđeno opažanje. Za obične promatrače u Hrvatskoj događaj neće biti vidljiv golim okom. Udar se događa ujutro, pri dnevnom svjetlu, a potrebni su teleskop, osjetljiva kamera i snimanje velikom brzinom. Najbolje uvjete imat će profesionalni i amaterski astronomi u dijelovima Sjeverne i Južne Amerike, gdje će u trenutku udara biti noć. Promatranje iz Europe teoretski je moguće specijaliziranom infracrvenom opremom, ali je znatno zahtjevnije.

Neplanirani eksperiment vrijedan znanstvenicima

Iako udar nije planiran, znanstvenicima pruža rijetku priliku za testiranje modela.

Za razliku od prirodnog meteoroida, ovdje su približno poznati masa, dimenzije, brzina i vrijeme udara. Usporedbom predviđanja sa stvarnim bljeskom, oblakom prašine i konačnim kraterom istraživači mogu poboljšati modele budućih sudara. Simulacije pokazuju da bi neki izbačeni komadi mogli prijeći stotine, a u ekstremnim slučajevima gotovo 1.000 kilometara preko Mjesečeve površine. To danas vjerojatno neće ugroziti infrastrukturu, ali pokazuje kakvu bi opasnost slični nekontrolirani udari jednoga dana mogli predstavljati astronautima, roverima ili lunarnim bazama. NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter snimit će područje prije i nakon udara, dok korejski orbiter KPLO planira dodatna promatranja. Konačni krater bit će premalen da ga teleskopi sa Zemlje izravno razluče, pa će upravo orbitalne snimke pokazati što je Falcon 9 doista ostavio iza sebe.

Tko je pravno odgovoran za svemirski otpad na Mjesecu? Međunarodno svemirsko pravo primarnu odgovornost ne stavlja izravno na privatnu tvrtku, nego na državu. Prema Ugovoru o svemiru, države su međunarodno odgovorne i za aktivnosti privatnih kompanija koje odobravaju i nadziru. Isti ugovor od država zahtijeva da djeluju uz dužnu pažnju prema interesima drugih država i izbjegavaju štetno onečišćenje nebeskih tijela. Konvencija o odgovornosti propisuje da država lansiranja odgovara za štetu koju prouzroči njezin svemirski objekt. Međutim, „šteta” je u Konvenciji prvenstveno definirana kao smrt, ozljeda ili oštećenje nečije imovine. Budući da Mjesečeva površina nije vlasništvo SpaceX-a, SAD-a ili bilo koje druge države, samo stvaranje novog kratera ne stvara očit zahtjev za naknadu štete. Situacija bi bila drukčija kada bi izbačeni materijal oštetio sondu, rover ili buduću bazu druge države. Tada bi se moglo otvoriti pitanje odgovornosti zbog propusta. To je pravna interpretacija postojećih ugovora; poseban međunarodni režim za odlaganje otpada u prostoru između Zemlje i Mjeseca još nije precizno razrađen. Odgovor stiže nakon 5. kolovoza Znanstvenici ne očekuju spektakl koji će moći promatrati milijuni ljudi. Umjesto toga, riječ je o kratkom i tehnički zahtjevnom događaju koji bi mogao pružiti podatke važne za buduća istraživanja Mjeseca. Najzanimljiviji rezultat možda neće biti sam bljesak, nego fotografija kratera koja će stići poslije.

Jedan krater, dva kratera ili nešto što sadašnji modeli uopće nisu predvidjeli — odgovor bi trebale dati orbitalne snimke nakon udara.

Izvorno istraživanje

arxiv.org/abs/2607.14625

Iza vijesti

Vrijeme i mjesto udara temelje se na aktualnim orbitalnim proračunima i mogu se dodatno precizirati. Procjene kratera, bljeska i oblaka prašine temelje se na računalnim modelima opisanima u radovima koji još nisu prošli recenzijski postupak.

Domagoj Kučanda