Društvo

30 godina skrivao se u muzeju: fosil iz Japana možda pripada potpuno novoj vrsti mosasaura

Četiri kosti skrivene u neobrađenoj stijeni otkrile su anatomiju kakva dosad nije poznata kod mosasaura.

: Okayama University of Science / Palaeontological Society of Japan17.08.2026.4 min čitanjaAI-assisted
Pogledaj video0:41

30 godina skrivao se u muzeju: fosil iz Japana možda pripada potpuno novoj vrsti mosasaura

Jedno od zanimljivijih paleontoloških otkrića ove godine nije pronađeno duboko pod zemljom. Već je 30 godina bilo u muzeju. Istraživači u Japanu ponovno su pregledali neobrađene stijene s fosilima pronađene početkom 1990-ih i u njima otkrili četiri kosti mosasaura koje ranije nisu bile prepoznate. Jedna od njih nikada prije nije potvrđena kod fosila mosasaura pronađenog u Japanu. Druga ima neobičnu kombinaciju anatomskih obilježja koja se ne podudara ni s jednim dosad opisanim mosasaurom. Zato istraživači sada ispituju mogućnost da fosili pripadaju potpuno novoj vrsti.

Fosili pronađeni prije više od tri desetljeća

Ostaci su pronađeni između 1990. i 1992. godine u Soburi, na području grada Kaizuka u prefekturi Osaka. Nakon iskopavanja pohranjeni su u Prirodoslovnom muzeju grada Kishiwade. Dio stijene koja je sadržavala ostatke nije bio u potpunosti prepariran, pa su neke kosti ostale zarobljene u kamenom matriksu. U to vrijeme paleontolozima je na raspolaganju bilo i znatno manje usporednog materijala mosasaura nego danas. Tri desetljeća novih otkrića, opisa vrsta i anatomskih podataka potpuno su promijenila ono što istraživači mogu prepoznati u starim zbirkama. Kada je tim nedavno ponovno preparirao materijal iz Osake, otkrivene su četiri prethodno neprepoznate kosti.

Prva takva kost mosasaura potvrđena u Japanu

Najvažnije otkriće je premaksila. To je kost koja čini sam prednji dio gornje čeljusti životinje. Prema istraživačkom timu, riječ je o prvoj potvrđenoj premaksili mosasaura pronađenoj u Japanu. Sama ta činjenica već daje novi anatomski podatak o životinji koja je prije više desetaka milijuna godina živjela u morima na području današnjeg Japana. No još je zanimljivija druga kost.

Kost koja ne izgleda kao kod poznatih mosasaura

Riječ je o bazisfenoidu, kosti smještenoj u području baze moždane čahure. Na novootkrivenom primjerku istraživači su uočili kratke izbočine koje se pružaju bočno. Istodobno nedostaje središnji žlijeb na donjoj strani koji se pojavljuje kod dosad opisanih mosasaura s kojima je primjerak uspoređen. Upravo ta kombinacija obilježja privukla je najveću pozornost tima. Ako se daljnjim usporedbama pokaže da takva anatomija doista ne pripada nijednoj već poznatoj vrsti, primjerak iz Osake mogao bi predstavljati novu vrstu mosasaura. Za sada je to mogućnost, a ne konačan zaključak.

Što su uopće bili mosasauri?

Mosasauri nisu bili dinosauri. Bili su golemi morski gmazovi koji su tijekom kasne krede postali jedni od glavnih predatora svjetskih oceana. Živjeli su približno od prije 98 milijuna godina pa sve do velikog izumiranja na kraju krede prije 66 milijuna godina. Različite vrste značajno su se razlikovale veličinom, građom lubanje, čeljustima i načinom života. Neki su bili relativno mali, dok su najveći predstavnici narasli do dimenzija usporedivih s velikim današnjim morskim predatorima. Njihovi fosili pronađeni su na mnogim kontinentima, uključujući Japan.

Zašto ga nisu prepoznali još 1990-ih?

Otkriće je dobar primjer zašto muzejske zbirke nisu samo skladišta poznatih fosila. One su i arhive materijala koji se može ponovno proučavati desetljećima nakon pronalaska. Kada su fosili iz Osake prvi put prikupljeni, znanstvenici nisu imali današnju količinu usporednih primjeraka i detaljnih anatomskih podataka. Kost koju istraživač 1992. nije mogao pouzdano identificirati 2026. može izgledati potpuno drukčije upravo zato što se u međuvremenu promijenila znanost oko nje. Zato paleontolozi često ponovno pregledavaju stare zbirke koristeći nove metode, nova znanja i novootkrivene vrste za usporedbu.

Muzejske ladice pune su još nepoznatih priča

Ovo nije prvi put da važan paleontološki nalaz desetljećima čeka u muzejskoj zbirci. Diljem svijeta institucije čuvaju milijune fosila, kostiju, stijena i drugih primjeraka, a samo dio njih ikada je detaljno proučen modernim metodama. Nove tehnologije poput CT snimanja, trodimenzionalnog skeniranja i preciznijih metoda analize mogu iz starog materijala izvući informacije koje istraživači u vrijeme pronalaska nisu mogli vidjeti. U slučaju japanskog mosasaura nije bila potrebna nova ekspedicija na udaljeno nalazište. Bilo je dovoljno ponovno pogledati stijenu koja je već desetljećima bila sačuvana.

Nova vrsta još nije potvrđena

Rezultati istraživanja predstavljeni su 27. lipnja 2026. na 177. godišnjem skupu Paleontološkog društva Japana održanom na Osaka Metropolitan Universityju. To je važna ograda. Istraživači zasad nisu objavili formalni recenzirani opis nove vrste. Tim planira dodatno proučiti fosile i usporediti njihovu anatomiju s drugim poznatim mosasaurima prije nego što utvrdi pripada li primjerak doista novoj vrsti. No već sada je potvrđeno nešto drugo: stijena pohranjena prije više od tri desetljeća sadržavala je važne kosti koje nitko dotad nije prepoznao. Ponekad zato najveće paleontološko otkriće ne čeka novu ekspediciju. Čeka da netko ponovno otvori muzejsku ladicu.

Izvorno istraživanje

www.eurekalert.org/news-releases/1136715

Iza vijesti

Rezultati su predstavljeni 27. lipnja 2026. na 177. godišnjem skupu Paleontološkog društva Japana. Riječ je o konferencijskom predstavljanju, a ne još o objavljenom recenziranom znanstvenom radu. Autori navode da neobične anatomske značajke otvaraju mogućnost da fosil pripada dosad nepoznatoj vrsti mosasaura, ali nova vrsta zasad nije potvrđena.

Domagoj Kučanda